Gripa ili influenca je epidemijska virusna bolest koja se prenosi kapljicama sline i sekreta dišnih putova. Javlja se zimi, svake godine od prosinca do ožujka ili travnja, u jače ili slabije izraženom obliku. Izrazito je zarazna. Širi se u kolektivima i zatvorenim prostorima gdje boravi više ljudi brzo radi visoke koncentracije virusa u zraku, u kojem virus preživi i sat vremena. Kapljice sekreta koje sadržavaju viruse dospijevaju u zrak kihanjem, kašljanjem, govorom. Zadržavaju se i na površinama namještaja, kvaka i drugih predmeta. Udisanjem virusa ili prijenosom rukama virus dolazi do sluznice nosa gdje se razmnožava. Vrijeme od infekcije do početka bolesti iznosi 1-3 dana.
Kakav je virus gripe i tko je najosjetljiviji?
Virus gripe je izrazito dinamičan. Postoji više tipova virusa koji se često mijenjaju (mutiraju). Glavni tipovi gripe su A i B. Virusi tipa A, od kojih su posljednjih godina u opticaju dva, izazivaju teži oblik bolesti. Osobe oboljele od gripe uzrokovane jednim tipoom virusa nisu zaštićene od obolijevanja izazvanog drugim tipom, tako da se gripa može preboljeti više puta. Osobito su izložena djeca, trudnice i starije osobe.
Može li se dijete zaštititi od obolijevanja?
Najbolji način zaštite je izolacija, tj. izbjegavanje kontakta s virusom, što nije uvijek moguće, a znači boravak izvan kolektiva i izbjegavnje kontakta s mogućim oboljelim osobama. Nošenje zaštitnih maski pri postojanju simptoma kod oboljelih, npr. ako majka koja oboli doji dijete ili kontakti s oboljelima unutar obitelji, te osnovne higijenske mjere kao što su redovito pranje ruku, korištenje jednokratnih maramica, provjetravanje prostorija i boravak na otvorenom su vrlo važne.
Za aktivnu zaštitu i sprečavanje obolijevanja postoji cjepivo, koje sadržava 3 ili 4 virusna soja, od kojih su dva tipa A i jedno do dva tipa B. S obzirom na čestu mutaciju virusa, aktualno cjepivo ne mora uvijek biti zaštitno, pogotovo ako se osoba cijepi prvi put. Djeca do 9. godine pri prvom cijepljenju trebaju dobiti dvije doze cjepiva u razmaku od najmanje 4 tjedna, a docjepljuje se svake naredne godine jednom dozom.
Kakva je klinička slika gripe?
Bolest nastupa vrlo naglo, unutar nekoliko sati. Javljaju se opći simptomi. vrlo visoka temperatura praćena glavoboljom i klonulošću, u veće djece bolovima u mišićima i ekstremitetima. Prisutni su i simptomi dišnih putova – kašalj, šmrcanje, grlobolja. Trajanje bolesti je 5-7 dana u zdravih osoba, dok se u osoba koje imaju kroničnu bolest ili su imunološki slabija (npr. nakon vodenih kozica) bolest može i produljiti . Djeca često obolijevaju teže, a radi vrlo visoke vrućice i lošeg općeg stanja često se podvrgavaju dijagnostičkoj obradi.
Kako se dijagnosticira gripa?
Brzim testom iz obriska nosne sluznice moguće je dokazati infekciju virusom gripe unutar nekoliko minuta u ordinaciji.
Koja je razlika gripe i prehlade?
Druge virusne infekcije dišnog sustava (prehlade) počinju postupno, manje burno, a simptomi se razvijaju kroz nekoliko dana. Jače su izraženi simptomi gornjih dišnih putova (kihanje, sekret iz nosa, šmrcanje, kašalj), a manje opći simptomi (temperatura, opća slabost, bol u mišićima).
Kako se gripa liječi?
Gripa je virusna bolest i protiv nje ne djeluju antibiotici. Liječenje se provodi simptomatskim mjerama koje uključujju snižavanje povišene temperature, uzimanje dosta tekućine i mirovanje. Postoji antivirusni lijek Tamiflu koji se primjenjuje u težim slučajevima, što ranije u bolesti, a idealno do 48 sati od početka bolesti.
Koje su komplikacije gripe?
Gripa nije bezazlena bolest, a komplikacije se javljaju naročito u djece i kroničnih bolesnika, te starijih ljudi. One mogu nastati od samog virusa gripe koji izaziva tešku upalu pluća, što je, srećom rijetko, dok bakterijske komplikacije gripe i nisu rijetke. Javlja upala srednjeg uha i upala pluća. Obično u drugom tjednu od početka bolesti dolazi do ponovne temerature ili temperatura ne prestaje, dijete je klonulo, a pregledom i pretragama se utvrdi postojanje bakterijske komplikacije.
Kada se u gripi daju antibiotici?
Antibiotici su indicirani za liječenje utvrđene bakterijske komplikacije, a ne daju se ranije kao “zaštita” od moguće bakterijske infekcije.
Koje opće mjere zaštite od gripe valja poduzimati?
Kao i kod drugih virusnih infekcija koje se prenose kapljično, važno je pridržavati se osobnih higijenskih mjera (pranje ruku, ne imati dudu varalicu u kolektivu, redovita toaleta nosa), higijenu prostora (provjetravanje, brisanje površina antiseptičkim otopinama, snižavanje temperature prostorija).
Ne može se dovoljno naglasiti važnost općih mjera podizanja imuniteta kao što je raznovrsna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljno tekućine,svakodnevni boravak na svježem zraku, dovoljan broj sati sna, a mogu se dati i prirodni imunostimulanski kao što su ß- glukan, echinacea ili Immunokind.